Na poljoprivrednim gazdinstvima na teritoriji Podunavskog okruga, u ratarskom, a naročito u povrtarskom i voćarskom području od proleća kada počinje sadnja i okopavanje useva, pa tokom letnjih i jesenjih meseci kada su berbe, sve do rezidbe neophodno je angažovanje sezonskih radnika. Nedostatak domaće radne snage u poljoprivredi, srpski seljaci su do pre desetak godina rešavali angažovanjem velikog broja građana Rumunije iz pograničnog dela te zemlje. Međutim, ulaskom Rumunije u Evropsku Uniju, pojavio se problem sa nedostatkom radnika u poljoprivredi, zato što su sezonci iz te zemlje “trbuhom za hlebom” našli utočište širom Evrope, koja takođe potražuje radnike različtog obrazovnog profila, a naročito radnike u poljoprivredi. Tako su srpski seljaci ostali bez suseda nadničara, te su radnu snagu dovodili iz pasivnih delova, a naročito sa juga Srbije. Gazde se žale da je sve manje radne snage, i da uprkos visokim dnevnicama, plaćenom i obezbeđenom prevozu i hrani, nema zainteresovanih koji bi na njivi radili od 8 do 10 časova dnevno. Kažu da je teško pronaći novog dobrog radnika i da se uglavnom angažuju sezonci sa iskustvom, koje godinama poznaju i sarađuju sa njima, a ukoliko se i pojave mladi, njihov učinak u poljoprivredi nije zadovoljavajući. Gazdinstva u ovom delu regiona uglavnom se oslanjaju na sopstvene snage, članove domaćinstva, te se tako u njivi i voćnjaku, odnosno baštama često mogu videti zajedno i četiri generacije. Kažu, najsigurniji su kada sami rade.
Pre nekoliko godina je Vlada Srbije olakšala proceduru za prijavljivanje sezonaca u poljoprivredi, ali kako stručnjaci tvrde to nije dalo očekivane rezultate. O svemu tome razgovarali smo sa Snežanom Petrović, agroekonomistom u Poljoprivredno savetodvnoj i stručnoj službi Smederevo.
-Da li poljoprivredni proizvođači, nosioci poljoprivrednog gazdinstva prijavljuju sezonske radnike i u kolikom procentu na teritoriji Podunavskog okruga?
*Na vaša pitanja vezana za prijavljivanje sezonskih radnika u poljoprivredi, a na osnovu saznanja prilikom obilaska gazdinstava na terenu u Podunavskom okrugu, mogu da konstatujem da je odziv proizvođača veoma loš. Od početka 2019. godine donet je novi zakon po kome je omogućena elektronska prijava radnika, značajno pojednostavljena procedura prijavljivanja i sa brojnim benefitima za poslodavce ipak nije doneo očekivane rezultate, pojasnila je Petrović.
-Zašto to ne čine u većem procentu i koji su tu najčešći problemi ? Da li je problem aplikacija preko koje mogu da prijavljuju sezonske radnike, ne snalaženje ili su u pitanju izdaci za doprinose koje proizvođači ne mogu da podmire?
*Razlozi za ovako malo ili nikakvo interesovanje za prijavljivanje sezonskih radnika, po rečima proizvođača, jesu dodatni nameti koje oni treba da namire. Problemi oko plasmana (niske otkupne cena, nedostatak organizovanog otkupa…) su najčešći kod proizvođača voća.
-Kolike su dnevnice sezonaca ove godine i da li se one razlikuju od vrste poslova u poljoprivredi ?
*Visina dnevnica za sezonske poslove se kreće u rasponu od 350 do 400 dinara po času, ili od 4000 do 5000 dinara na dan, kaže Snežana Petrović.
-Koje je starosne strukture radna snaga u poljoprivrednoj proizvodnji ?
*Starosna struktura radnika je uglavnom nepovoljna, zato što je najveći broj angažovanih radika stariji od 50 godina.
-Da li sezonski radnici dolaze iz drugih gradova i regija ili ih ima dovoljno na teritoriji Podunavskog okruga?
*Prisutan je i problem nedostatka sezonske radne snage, sve teže se nalazi iskusan i pouzdan radnik. Radnici su uglavnom sa teritorije Podunavskog okruga, sporadično se pojavljuju i iz drugih krajeva.
-Da li postoji mogućnost osiguranja sezonskih radnika od povreda i kakvo je raspoloženje po tom pitanju kod gazda koji angažuju sezonce ?
*Radnici nisu osigurani, što predstavlja veliki problem, naročito kod težih povreda. Svi sezonski radnici u poljoprivredi prijavljeni preko portala www.sezonskiradnici.gov.rs imaju pravo na zagarantovanu minimalnu zaradu, na penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i osiguranje u slučaju povrede na radu.
-Da li na terenu organizujete skupove-edukacije u vezi sa prijavljivanjem sezonskih radnika i kakav je stav vlasnika gazdinstava po tom pitanju ?
*Savetodavci iz poljoprivredne, savetodavne i stručne službe u okviru godišnjeg plana i programa savetodavnih poslova svakodnevno su prisutni na terenu. Organizujemo predavanja, tribine, radionice i individualne posete poljoprivrednim gazdinstvima sa temama koje su aktuelne i korisne za naše proizvođače.”Prijavljivanje sezonskih radnika putem mobilne aplikacije” je tema koja se često nalazi na pomenutim skupovima.
Kao što sam već napomenula, interesovanje proizvođača za prijavljivanje sezonskih radnika je vrlo malo.Proizvođači kao svoj argument za nepoštovanje zakona navode da im to predstavlja dodatni finansijski teret, koji ne mogu da ispoštuju u situaciji u kojoj se trenutno nalaze i očekuju da se njihov status popravi kako bi mogli da ispoštuju sve propise”, zaključila je Snežana Petrović, agroekonomista u Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi Smederevo.
.
Projekat je sufinansiran iz budžeta Grada Smedereva, a stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne
izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
