Drugovac, selo u šumadijskom delu Smedereva poznato je po vrednim poljoprivrednicima, koji uglavnom uzgajaju voće i vinovu lozu. Petočlana porodica Milanović jedna je od najstarijih u tom selu. U domaćinstvu žive i vredno rade tri generacije, glava porodice Goran je poljoprivredni inženjer, nekada radio u PK “Godomin” do 2005 godine. Goranov otac, osamdesetogodišnji Slobodan, bio je trgovac, bavio se uporedo i voćarstvom, zajedno sa suprugom Veroslavom, koja takođe gazi osmu deceniju. Oni rade na svom imanju i sada u poznim godinama, aktivno pomažu mlađim članovima domaćinstva, sinu Goranu i unucima Nikoli i Katarini. Poseduju sedam hektara zemlje pod voćnim kulturama. Tridesetčetvorogodišnji unuk Nikola ljubav prema voćarstvu nasledio je od svojih starijih ukućana. Svoju proizvodnju unapređuju, jer od nje i žive.
![](https://media5.sdplus.rs/2023/12/nikola-sa-dedom-840x840.jpg)
Ove godine postavili su i protivgradnu mrežu na površini od jednog hektara na kojoj je zasađena jabuka, koja je inače na ukupno tri hektara zemlje, objašnjava Nikola i kako tvrdi to je primarna voćarska kultura na njihovom gazdinstvu. Najmlađi Milanović kaže da će jabuku uzgajati dokle god je živ. “Ostale površine su pod breskvom, zatim ima I nešto višnje sorta “šumadinka” koje su zauzele jednu parcelu, zatim trešnje sorta “burlat” na osamdeset ari, a petnaest ari je pod vinogradom, za potrebe našeg domaćinstva”, kaže Nikola.
![](https://media5.sdplus.rs/2023/12/Jabukar-u-cvetu-840x840.jpg)
“Ova godina je, što se roda jabuka tiče, odlična. Prezadovoljan sam rodom, jer u poslednjih četiri, pet godina nije bolje rodila, objašnjava on. Celokupan ovogodišnji rod drži u hladnjači. Jabuka iz njegovog voćnjaka biće na pijaci posle Nove godine i Božića kada će biti i veća cena. Na lageru kod Milanovića nalazi se 65 tona jabuka, od čega je osamdeset odsto “ajdared”, a ostatak je “crveni” i “žuti delišes” i nešto “greni smit”.
![](https://media5.sdplus.rs/2023/12/Jabuke-traktor-2-840x840.jpg)
“Sada je kilogram pakovanh jabuka četrdeset dinara, a ja očekujem da posle praznika ona bude ista samo bez pakovanja, već ovako kako je i skladištena za hladnjaču. Izvanredan rod ove godine bio je na parceli koja je pokrivena protivgradnom mrežom, koja ujedno štiti voće i od sunca.
![](https://media5.sdplus.rs/2023/12/Postavljanje-mreze-5-840x840.jpg)
Sa te parcele skunut je do sada najbolji rod”, ponosno će ovaj mladi voćar. Za postavljanje protivgradne mreže uložili su ove godine million i devet stotina hiljada dinara, pri čemu je grad Smederevo subvencionisao iznos od šest stotina hiljada dinara. Ovu parcelu, kao i ostale Milanovići navodnjavaju sistemom “kap po kap”. Ukupno tri hektara voća, svakodnevno u letnjim mesecima zaliva se iz bunara koji su iskopali pre nekoliko godina. Prvi bunar iskopan je 2016. godine. “Tamo gde se jabuke zalivaju, rod je mnogo bolji u odnosu na suvo voćarenje. Prošle godine grad je potpuno obrao jabuku na otvorenim parcelama i nije je bilo uopšte za prodaju. Kada uporedjujemo parcele, ova koja je pokrivena, rodila je skoro kao tri istovetne parcele koje su na otvorenom” objašnjava Nikola.
![](https://media5.sdplus.rs/2023/12/Tresnje-gajbe-840x840.jpg)
“Ove godine sa trešnjom smo prošli loše, jer nije ni cvetala, samo je sorta “burlat” nešto rodila, reč je o ranoj sorti koja je rasprostranjena, među voćarima. Ostale sorte su podbacile, ali je “šumadinka” višnja bila odlična i kada je o količini, kvalitetu roda i ceni reč. Prodavali smo po devedeset dinara po kilogramu ovde u Drugovcu. Ona se bere sa peteljkom, kao trešnja i sve ide u izvoz. Za dan jedan berač nabere maksimalno dvadeset dve gajbice, koje su teške po pet i po kilograma. Ova sorta višnje rađa četiri i po tone po hektaru, kada je dobra godina.
![](https://media5.sdplus.rs/2023/12/visnja-zrela-840x840.jpg)
Kod nje je malo ulaganje i odmah se proda, ali se i odmah naplati i dobro se isplati. Ali nema je u velikim količinama. Ove godine smo na hektar zemlje posadili breskvu, sortu “rojal džem”, umesto jabuke “ajdared”, koja je povađena”, kaže mladi Milanović. I država je ove godine pomogla voćarima, subvencijama u iznosu od osamnaest hiljada dinara po hektaru, te ovom domaćinstvu dobro dodje kao pomoć u proizvodnji.
![](https://media5.sdplus.rs/2023/12/postavljanje-mreze-840x840.jpg)
Kada bi svaka godina bila ovakva, Milanovići bi bili prezadovoljni, a kako objašnjava Nikola, to je nemoguće. “ Uvek naidje neka godina kada podbaci rod, ili štetu naprave vremenske nepogode.”
“Volim to što radim, imam trideset i četiri godine i četrnaest godina se aktivno bavim voćarskom proizvodnjiom. Nameravam da nastavim da se bavim tom proizvodnjom, to sam odavno odlučio i ne menjam ništa”, odlučan je Nikola.
![](https://media5.sdplus.rs/2023/12/Nikola-i-Katarina-u-Nemackoj-840x840.jpg)
Nikola zajedno sa sestrom Katarinom voli da putuje po Evropi, već tradicionalno skoro svake godine posećuju Oktoberfestu u Minhenu. Vole I da za katolički Božić otputuju u Austriju. “Uglavnom tokom leta ne idem nigde, volim da putujem po Evropi, ali kada utihnu radovi u voćnjaku”, kaže on.
![](https://media5.sdplus.rs/2023/12/Nikola-u-dvoristu-840x840.jpg)
Jedan je od malobrojnih iz mlađe generacije, koji se bavi voćarskom proizvodnjom i živi u Drugovcu. Svoju budućnost vidi baš tu na pradedovskom ognjištu. “Ovde u Drugovcu imam sve i proizvodnju i prodaju, takođe imam sve što je neophodno za jedan dobar život. Ništa ne bih promenio”, samouvereno će Nikola. Kako nam je rekao, želi da uskoro osnuje i svoju porodicu. “Ništa me ne vuče prema gradu i nikada ne bih živeo u gradu,” odlučan je Nikola.
“Evo kada putujem, izdržim šest, sedam, dana u inostranstvu. Nedavno kada sam boravio u Minhenu, lepo sam se proveo, ali jedva sam dočekao osmi dan, da se vratim kući, u moj Drugovac”, ispričao nam je ovaj mladić, koji se opredelio da se bavi voćarskom proizvodnjom ali i da živi u selu.
![](https://media5.sdplus.rs/2023/12/zuti-delises-u-ruci-840x840.jpg)
![](https://media5.sdplus.rs/2023/12/crveno-zute-jabuke-840x840.jpg)
Fotografije:SDPLUS
Projekat je sufinansiran iz budžeta Grada Smedereva, a stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.